Now Reading:
Šta koči postojeće i buduće poslodavce u razvoju biznisa?!

Šta koči postojeće i buduće poslodavce u razvoju biznisa?!

Vječito pitanje za sve poslodavce i bh privrednike jeste kada će konačno biti bolje i kada će uslovi na tržištu BiH biti naspram onih u EU i šire? Da bi znali odgovor na ovo pitanje, prvo moramo znati koji su to postojeći problemi sa kojima se bh poslodavci suočavaju.

Postojeći poslodavci kao i oni koji to žele postati se na Bosanskohercegovačkom tržištu susreću sa raznim problemima, od nepostojanja dovoljno investicija i podrške države za razvoj privatnog biznisa, preko zakonskih procedura i pravila koje uveliko koče bržu registraciju preduzeća i ulaska kako na domaće tako i na inostrano tržište, do plaćanja obaveza prema državi od doprinosa za zaposlenike,  PDV-a i poreza.

Da bi građanin BiH osnovao preduzeće mora odvojiti oko 60 dana samo na provođenje registracije preduzeća, od podnošenja zahtjeva, do pronalaska poslovnog prostora, otvaranja računa, dobivanje ID i PDV broja, što ga cca košta oko 2.500,00 KM. U drugim zemljama je to olakšano. U Bugarskoj za registraciju preduzeća Vam je potrebno samo 160 EUR i najviše 15 dana, od čega samo 2 dana za dobivanje potvrde o registraciji i 1 EUR početnog kapitala. U Hrvatskoj je moguća registracija jedinstvenog društva sa ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.), gdje ukupni trošak registracije iznosi oko 230,00 KM, dok je za registraciju d.o.o. potrebno oko 6.300 KM, a sam vremnski period za  registraciju je 24 sata i ostalu dokumentaciju do 15 dana.
U Srbiji registracija traje samo 24h ali je potrebno izdvojiti oko 3.000,00 KM. U Engleskoj procedura registracije LTD preduzeća traje 24 sata i košta samo 1 Funtu. U Njemačkoj se registracija preduzeća obavlja u roku od 24h sata i to putem interneta, ali postoje dvije opcije, registracije UG preduzeća čiji troškovi iznose oko 1000 EUR (mogući kasnije prelazak na GMbh), i registracije GMbh gdje je početni kapital 25.000 EUR i potrebno je 50% uplatiti odmah prilikom registracije.
Bitno je istaći da i Njemačka i Engleska nude velike poticaje svima onima koji se odluče na registraciju preduzeća, od poticaja za novoosnovna preduzeća, preko poticaja za zapošljavanje kao i poticaj za poboljšanje izvoza, tako da se početni kapital sa dobrom idejom i planiranim aktivnostima za nastup na tržištu veoma brzo vrati poslodavcu.
Poticaj izvoza u BiH se zasniva na oslobađanju preduzeća od plaćanja PDV-a za izvezenu robu, poticaja u vidu organizovanja sajma u inostranstvu (podrška od strane Privredne komore u vidu učestvovanja u troškovima zakupa prostora na sajmu prilikom zajedničkog učešća). Poticaj Vlade FBiH za 2017.g. za poljoprivredu je iznosio 65.700.000 KM, dok je u 2016.g., budžet za poticaj poljoprivrede iznosio 65.800.000 KM što govori da se isti smanjuje kroz godine, umjesto da Vlada da maximalnu podršku razvoju poljoprivrede uzimajući u obzir reusrse i prirodna bogatstva koja imamo, a da se ne pominje stopa nezaposlenosti i odlazak omladine iz ruralnih krajeva.
Poticaj Federlanog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta je u 2017.g., za novoosnovana preduzeća iznosio 976.000 KM, dok je poticaj Federalnog zavoda za zapošljavanje za Start Up program iznosio 3.000.000 KM raspoređenih u 10 kantona, od čega su Kanton Sarajevo, Tuzlanski kanton i Zenićko-dobojski kanton dobili cca 1.500.000 KM. Poticaj se odnosio na isplatu 300,00 KM za muškarce i 330,00 KM za žene za godinu dana, i cijelih 200 KM na troškove registracije društva ili obrta. Napominjemo da troškovi registracije d.o.o. iznose cca 2.500,00 KM!
Još jedna od začkoljica i kamen spoticanja bh privrednicima jeste plaćanje PDV-a. Stopa PDV-a jeste 17% i jedinstvena je stopa. Svi PDV obveznici su dužni da do 10og u mjesecu podnesu izvještaj i plate PDV državi za prethodni mjesec. Treba napomenuti da sve članice EU imaju diferencijalne stope PDV-a i određene olakšice kod plaćanja PDV-a. Npr u Češkoj, Rumuniji i Slovačkoj PDV obveznici imaju rok za plaćanje PDV-a 15 dana za prethodni mjesec ili po isteku kvartala, u Mađarskoj 20 dana, u Litvaniji 25 dana, u Luxemburgu 30 dana odnosno svaki drugi mjesec se plaća PDV kao i u Ujedinjenom Kraljevstvu. Pozitivno rješenje kao i zahtjev udruženja poslodavaca jeste da se pomjeri rok plaćanja PDV-a, najkasnije do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec.
Sve navedeno govori da stanje BH tržišta i ekonomije nije bajno, ali se bh poslodavci bore sa strogom birokratijom, pronalaze nove načine za dobivanje investicija i poticaja u vidu prijavljivanja na otvorene projekte od strane Europske unije i USAID, kao i drugih inostranih organizacija, maximalnim korištenjem “minimalnih” poticaja za poslodavce od strane države, kao i stalnim naporom na ukazivanje propusta i davanje prijedloga kako poboljšati postojeće stanje u državi kako bi ne samo olakšali svoju situaciju nego i pomogli samoj BIH ka putu prema EU.
AUTOR:  ANELA MUJKIĆ
EXPERTIZA.BA
Input your search keywords and press Enter.