Now Reading:
Historija: BOSANSKA DINASTIJA KOTROMANIĆA

Historija: BOSANSKA DINASTIJA KOTROMANIĆA

BOSANSKA DINASTIJA KOTROMANIĆA

Bosna je još prije 1.200 i više godina bila samostalna država sa svim atributima koji je karakteriziraju kao takvu. Imala je svoje vladare, dvor, diplomatsku službu, arhiv, vojsku, dobro čuvane granice, vlastiti novac, vlastito pismo (bosančica), svoju vjeru (bogumilstvo)… Svi njeni vladari su pripadali domaćoj dinastiji Kotromanića za koje u dokumentima stoji da su „vladali Bosnom od njenog postanka“ i opstala je sve do dolaska Osmanlija 1463. godine.

Najraniji dokumenti, počevši od 10. stoljeća, ne spominju imena prvih vladara. Za njih se samo kaže „ban bosanski“. Bez obzira na to, dokumenti su izuzetno značajni jer govore o postojanju bosanske države. Prvi imenom poznati ban je bio izvijesni Stjepan koji je bio na prijestolju u 11. stoljeću. Od 12. stoljeća podaci su potpuniji, pa su nam od tog vremena do propasti Kraljevstva 1463. godine poznati svi banovi, kraljevi i kraljice koji su vladali Bosnom.

Porijeklo Kotromanića

O starosti i porijeklu bosanske dinastije Kotromanića pisali su njihovi suvremenici. U jednom dokumentu iz 13. stoljeća za njih se kaže da su oni “vladari Bosne od starine”, a kralj Tvrtko I u jednoj svojoj povelji kaže da Kotromanići vladaju Bosnom „od njenog postanka“. Prvi vladari Bosne nosili su titulu bana. Tvrtko I se 1377. godine okrunio za kralja i Bosna je od tada kraljevina. On je uz Kulina bana najpoznatiji vladar Bosne. U njegovo doba Bosna je predstavljala respektabilnu silu u ovom dijelu Evrope.

Tvrtka je naslijedio Dabiša, a njega kraljica Jelena Gruba, nju Ostoja, a ovoga Ostojić. Iza njega dolazi Tvrtko II, pa Tomaš, a onda i Stjepan Tomašević. Spomenimo da je Bosna jedina zemlja na južnoslavenskom prostoru koja je imala ženu vladaricu. Bila je to Jelena Gruba, koja je na prijestolju naslijedila kralja Dabišu. Vladala je od 1395. do 1398. godine. Pouzdano se zna da na bosansko prijestolje nikada nije sjeo neko ko nije pripadao domaćoj dinastiji Kotromanića. Bilo je sa strane takvih pokušaja, ali to nisu nikada dozvolili velikaši ni bosanski narod.

Bosanska prijestolnica

Prva bosanska prijestolnica nalazila se u Moštru kod Visokog. Tu se nalazio dvor Kulina bana, kao i njegovih prethodnika, ali i nasljednika. Početkom 14. stoljeća prenesena je u tvrdi grad Bobovac koji se nalazio duboko u brdima iznad Kraljeve Sutjeske u blizini Kaknja.

O izgledu Bobovca znamo iz opisa suvremenika i preko arheoloških nalaza. Zahvaljujući tim podacima uspjela se izvršiti njegova vjerna rekonstrukcija. Grad je bio opasan bedemima dugim više od jednog kilometra, s puno kula, pokretnih mostova i opkopa. Na vrhu brda sa strmim obrušinama nebo su parale kule, među kojima se posebno isticala „dvorska kula“ i osmatračnica, na kojoj se danonoćno vihorila zastava Kraljevstva sa zlatnim ljiljanima.

Bosanski prinčevi i princeze

O članovima bosanske dinastije dobro smo obaviješteni zahvaljujući velikom interesu suvremenika za Bosnu i ono što se u njoj dešavalo. Zna se da je bila u srodstvu s mnogim evropskim dvorovima. Bosanske princeze su se udavale na evropske dvorove, a njihove su dolazile u Bosnu. Kotromanići su na taj način došli u srodstvo sa njemačkim Helfensteinima, španskim Aragoncima, bugarskim Šišmanima, ugarskim Anžuvincima, austrijskim Hermanima, srpskim Nemanjićima, hrvatskim Šubićima, poljskom dinastijom…

Posmrtni ostaci Kotromanića

Iako je Bosna proživjela brojne ratovi i pustošenja, slučaj je htio da se sačuvaju posmrtni ostaci većine članova dinastije. Otkrivena su čak dva njihova mauzoleja. Prvi se nalazio u Arnautovićima kod Visokog, a drugi na Bobovcu. U prvom su otkriveni ostaci kralja Tvrtka I s još sedam skeleta za koje nije sa sigurnošću utvrđeno kome su pripadali, ali je riječ o članovima dinastije. U obzir dolaze njegovi preci, među kojima i Kulin ban, a onda banovi Prijezda, Ninoslav…

Najvredniji nalaz iz Tvrtkove grobnice je njegov plašt kojeg su arheolozi zatekli u položaju kako je ostavljen prilikom njegove sahrane 1391. godine. Bio je prebačen preko stećka ispod kojeg je bio ukopan Tvrtko. Ukrašen je zlatnim vezovima s motivima državnog grba sa šest zlatnih ljiljana.

Na Bobovcu je otkriven mauzolej u kojem su bili sahranjeni kraljevi koji su vladali Bosnom od smrti kralja Tvrtka I (1391) do propasti kraljevstva (1463). Na svim grobnicama su stajali stećci, što je bilo uobičajeno u srednjovjekovnoj Bosni.

Sudbina posljednjih Kotromanića

Napad Osmanlija na Bosnu bio je neočekivan i tako brz da su svi bili zatečeni, kako narod tako feudalci i članovi dinastije. To je razlog da su skoro svi Kotromanići nesretno završili. Kralj Stjepan Tomašević, stric mun Radivoj i drugi, smaknuti su u Jajcu. Maloljetna princeza Katarina i princ Sigusmund zarobljeni su u gradu Zvečaju na Vrbasu i odvedeni u Tursku.

Njihovu majku, kraljicu Katarinu, dolazak Osmanlija je zatekao u Kozogradu iznad Fojnice. Odatle je uspjela pobjeći u Dubrovnik, a onda dalje u Rim gdje nekoliko godina kasnije umrla. Kraljica Mara, žena Stjepana Tomaševića, spasila se bijegom u Mađarsku. Iako je od svega toga prošlo više od pet stotina godina, u narodu se do danas sačuvalo živo sjećanje na njih, njihov dvor, što se stoljećima u Bosni prenosi s koljena na koljeno.

Dr. Enver Imamović

Input your search keywords and press Enter.