Now Reading:
Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović obratio se danas, u zgradi Italijanskog senata, na ceremoniji otvaranja sastanka visokog nivoa

Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović obratio se danas, u zgradi Italijanskog senata, na ceremoniji otvaranja sastanka visokog nivoa

Pred početak događaja Džaferović se sastao sa predsjednicom Senata Republike Italije Elisabettom Castellati.

U obraćanju, na samom početku Džaferović je zahvalio Međunarodnom centru Nizami Gandžavi i Italijanskom društvu za međunarodne organizacije na organizaciji ovog skupa, koji je – kako je kazao – dobra prilika da se razmijene mišljenja i iskustva o zajedničkim izazovima.

“Da bi bile vitalne i dinamične, ljudske zajednice moraju znati čemu teže – moraju imati cilj. Svi znamo koliko je teško postići dogovor o dugoročnim ciljevima unutar jedne zajednice, posebno kada je riječ o međunarodnoj, globalnoj zajednici. Upravo zato Agenda za održivi razvoj 2030 predstavlja jedinstven dokument u historiji Ujedinjenih nacija. Nikada ranije predstavnici svih država svijeta nisu postigli dogovor oko jedne takve vizije održivog razvoja, koja ima univerzalnu primjenjivost”, kazao je Džaferović.

Potcrtao je da evropsko iskustvo pokazuje da su dijalog i saradnja najbolje sredstvo da se osigura mir i stabilnost.

“Nažalost, ono što važi za Evropsku uniju još uvijek ne važi za cjelokupnu Evropu. Dolazim iz zemlje koja je bila najveća žrtva ratova na Zapadnom Balkanu u posljednjoj deceniji prošlog stoljeća. Još uvijek osjećamo i živimo posljedice tih ratova. Još uvijek postoje političke sile koje žele da vrate stvari u prošlost i pokušavaju realizirati neostvarene ratne ciljeve. Najveća brana tim retrogradnim snagama su procesi evropskih i evroatlanskih integracija – približavanja Bosne i Hercegovine i cijelog regiona Evropskoj uniji i NATO savezu”, kazao je.

Naglasio je da je podrška evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine i regiona u geostrateškom interesu i same Evropske unije.

“Stabilnost Zapadnog Balkana – kao njenog neposrednog susjedstva – ima presudni značaj za stabilnost same Evropske unije. Velika historijska vizija Evrope ujedinjene u miru, prosperitetu i različitostima će biti ostvarena tek onda kada sve zemlje Zapadnog Balkana budu u potpunosti integrisane u Evropsku uniju”, kazao je Džaferović.

Dodao je da su razgovori o temama od globalnog značaja nekada bili rezervisani samo za uže političke i akademske krugove, te da većinu drugih ljudi uglavnom nije zanimalo šta se događa izvan njihovog neposrednog okruženja i njihovih država, jer ta događanja nisu imala neposredne efekte na njihov svakodnevni život.

“Globalno planiranje zvučalo je preambiciozno, pa čak i potpuno odsječeno od stvarnosti. Vrijeme u kojem živimo specifično je po mnogo čemu, pa tako i po pitanju odnosa globalnog i lokalnog. Sada kada su nove informacione i komunikacione tehnologije učinile svijet mnogo manjim i povezanijim, nešto što se danas dešava na drugom kraju svijeta, već sutra može postati naša svakodnevica”, kazao je.

Naglasio je da nas migracije i klimatske promjene podsjećaju na to.

“Milioni izbjeglica i migranata dolaze u Evropu, bježeći iz ratom pogođenih, nestabilnih i siromašnih afričkih i azijskih društava. Donoseći ogromne sigurnosne i integracijske izazove, ovi uglavnom mladi ljudi nas podsjećaju da itekako trebamo biti zainteresirani za mir, stabilnost i razvoj i u tim dijelovima svijeta”, kazao je.

Istaknuo je da “nejednakost, diskriminacija, kršenje ljudskih prava, korupcija, siromaštvo, epidemije, prirodne nesreće, klimatske promjene, oružani sukobi, korupcija, slabe institucije i autokratija – ma gdje bili i ma gdje u svijetu se dešavali – predstavljaju problem koji se tiče svih nas, i za koji svi zajedno moramo tražiti rješenja”.

Naglasio je da dolazi iz zemlje koja se nalazi na razmeđi starih imperija, i koja je svoj multietnički i multikulturalni identitet stekla stoljećima prije modernih migracija.

“Hiljadugodišnja bosanskohercegovačka tradicija međusobnog uvažavanja demantira sve one koji su tvrdili da ljudi različitih kultura i etničkih tradicija ne mogu živjeti zajedno. Stoljećima su, u rasponu od nekoliko stotina metara, stajale, a i danas stoje, i džamija, i katolička crkva, i pravoslavna crkva, i sinagoga. I niko nas nije tjerao da bude tako, već je to bila prirodna posljedica kulturnog pluralizma”, kazao je.

Poručio je da je ideja društva koje se temelji na toleranciji oduvijek bila predmetom osporavanja od strane onih koji su promovirali strah i sukobe u mojoj zemlji, te da je važno istaknuti i da su ta osporavanja uvijek ubacivana izvana, i da nikada nisu nastala sama od sebe.

“Međutim, iako su na Bosnu i Hercegovinu nasrtale mnogo jače sile od onih sa kojima ona sama raspolaže, nikada nisu uspjeli da je razore. Jer, Bosna i Hercegovina počiva na ideji koja je mnogo jača od bilo koje oružane sile. To je ideja da različiti ljudi mogu živjeti zajedno”, poručio je.

Izvor: klix

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Input your search keywords and press Enter.